Author: admin

Pripremile: Danica Kovačević i Teodora Đurnić Umjesto da kažemo djeci “napišite sastav na tu i tu temu”, treba reći dajte Chat GPT-u da napiše sastav na tu temu, a vaš posao je onda da pročitate taj sastav i da kažete gdje je Chat GPT pogriješio. Ili da kažete zašto je, recimo, teza sastava koju je GPT napisao dobra ili loša, kaže doktor teorijske fizike i stručnjak za AI, Mihailo Backović. Sa njim smo razgovarali o mogućnosti koje donosi vještačka inteligencija, od njene potencijalne destruktivne moći, do načina kako mudro koristiti ove tehnologije. Koji su izazovi i šanse koje nam pruža…

Vještačka inteligencija je sve više u upotrebi u svakodnevici, pa i u učionici. Uveliko mijenja proces obrazovanja i pedagoške pristupe u proučavanju. Mini vodič koji je pred vama namijenjen je podjednako svima – nastavnicima/cama, učenicima/cama i roditeljima, kako bi stekli osnovne uvide u prednosti upotrebe ovog alata i moguće zloupotrebe. Praktikum sugeriše da je jedini ispravni i pedagoški odgovoran pristup za upotrebu vještačke inteligencije zajedničko, metodički promišljeno, kritičko i etično korišćenje AI alata. Izradu ovog teksta finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade…

Piše: Vuk Vuković Ako bismo današnje društvo i današnjeg čovjeka morali da opišemo jednom ili sa dvije riječi, koje bi to riječi bile? Zoon politikon? Animal symbolicum ili Animal laborans? Homo ludens ili Homo narrans? Aristotel, Kasirer (Cassirer) ili Arent (Arendt), Huizinga ili Fišer (Fisher) – i niz možemo nastaviti desetinama filozofa, vjerovatno i potisnutih filozofkinja, naučnika/naučnica, umjetnika/umjetnica koji su pokušavali da opišu čovjeka, ali i društvo u kojem žive. Sledeće pitanje bi moglo da bude – na osnovu čega donosimo tu odluku? Ovo pitanje možemo i da uprostimo, pa iz oblasti društvno-humanističkih nauka i filozofije preletimo ka nečem jednostavnijem,…

Praktikum je kreiran sa željom da podrži roditelje, staratelje i hranitelje da lakše uspostave sistem vrijednosti u pravilnom usmjeravanja medijskih navika njihove djece. Umjesto zabrana i ograničenja, praktikum otvara prostor za dijalog i razmjenu iskustava između roditelja i djece. Kroz niz primjera i ideja koje podstiču razgovor unutar porodice i osvjetljavaju različite perspektive na medijsku pismenost, težimo da inspirišemo roditelje da zajedno sa svojom djecom istražuju i razumiju digitalni svijet, gradeći mostove razumijevanja koji prevazilaze generacijske i tehnološke razlike. Na taj način će i djeca iz podržavajućih porodica koje razumiju koncept i značaj medijske pismenosti, izaći kao odgovornije mlade osobe…

Praktikum je stvoren sa ciljem pružanja podrške nastavnicima i nastavnicama u realizaciji programa nastave iz predmeta medijska pismenost. Kroz praktične vježbe i primjere, olakšava pripremu nastavnih aktivnosti te služi kao izvor inspiracije za različite metode, aktivnosti i pristupe u učionici. Praktikum otvara nove mogućnosti za osvježavanje postojećih metoda ili eksperimentiranje s novim idejama u nastavi medijske pismenosti. Ovaj praktikum če pomoći nastavnicima i nastavnicama da približe medijsku pismenost učenicima, da nastavu iz ovog predmeta vode u korak sa potrebama djece i da kroz zanimljive primjere i raspoložive alate odgovore na izazove nastavnog procesa. Mladi su izloženi prevelikom broju informacija, mnoge…

U svijetu u kojem digitalni mediji igraju sve važniju ulogu u našim životima, razumijevanje medijske pismenosti postaje ključno za svakog pojedinca, S obzirom na ovu potrebu, pripremili smo “Kratak pojmovnik medijske pismenosti”, namijenjen svima, a posebno prilagođen djeci, njihovim roditeljima i nastavnicima. Sadržaj pojmovnika nije konačan i on će se vremenom dopunjavati, prateći ritam promjena u digitalnom okruženju. Adaptaciju ovog pojmovnika finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.

U svijetu koji je preplavljen medijima, od esencijalnog je značaja razvijati medijsku pismenost od najranijih dana. Mediji su neizostavni pratilac svakodnevnog života, kako odraslih tako i djece i sa razvojem tehnologije i novih medijskih formata, raste i utjcaj medija na svakodnevni život, posebno na djecu i mlade. Mediji ne samo da oblikuju kako se informišemo, već oblikuju i socijalizaciju, zabavu i učenje kod djece. S porastom broja platformi i digitalnih alata, djeca su danas izložena medijima više nego ikad prije. Ovo stalno prisustvo medija može imati i pozitivne i negativne posljedice. Dok mediji mogu biti moćno sredstvo za obrazovanje i…

Piše: Danijela Lasica „Možeš ubiti novinara, ali ne možeš ubiti priču“ – sigurno je jedna od najznačajnih sintagmi na koju novinarska profesija može da bude ponosna. Nažalost, nastala je prije skoro 50 godina, ubistvom novinara Dona Bolsa, koji je istraživao i pisao o vezama kriminala i policije. Nakon što je ubijen bombom podmetnutom pod automobil, reporteri tridesetak američkih redakcija uzeli su odsustva, odmore, neki dali i otkaz, i odlučili da nastave posao koji je on započeo. „Ne možeš ubiti priču“ od tada je postao način da se pokaže, svima koji misle da tako mogu nešto da zabrane ili stopiraju, da…

I da li je aktuelno nadmetanje u iščitavanju i prepričavanju dešifrovanih razgovora iz Sky aplikacije pobjeda ili poraz naše medijske zajednice Piše: Zoran Radulović Više tužilaštvo iz Bijelog Polja zatražiće podatke “od drugih državnih organa” o slučaju raspirivanja vjerske i nacionalne mržnje u Pljevljima nakon izbora 2020. godine. O tom naumu obaviješteni smo nakon što je jedan crnogorski printani medij objavio navodne izvode iz komunikacija koju su preko Sky aplikacije vodili tadašnji policajci i kriminalci, dogovarajući da ispisivanjem šovinističkih grafita izazovu međunacionalnu netrpeljivost. Sa ciljem, može se zaključiti iz citiranih razgovora, da spriječe ili uspore transfer vlasti na novu postizbornu…

Novinarstvo na Zapadnom Balkanu, kao i u svijetu, u 2023. godini suočilo se sa brojnim izazovima i promjenama koje su uticale na njegovu ulogu, kvalitet i održivost. Pandemija COVID-19, ekonomska nesigurnost, politički nemiri, porast dezinformacija i cenzure, zajedno sa ubrzanim napretkom digitalnih tehnologija i platformi, činili su neke od ključnih faktora koji su oblikovali medijski krajolik u ovom regionu. Ovi izazovi su samo naglasili potrebu za novinarskim integritetom, etičkim pristupom i sposobnošću prilagođavanja stalnim promjenama. Digitalizacija i ubrzan tehnološki razvoj uticali su na način na koji se informacije distribuiraju, prate i konzumiraju. Novinarstvo na globalnom nivou prolazi kroz transformaciju koja…